Nastavno osoblje

v.prof.dr. Zilka Spahić Šiljak
direktorica FER škole Zilka Spahić Šiljak je profesorica rodnih studija, a doktorirala je Univerzitetu u Novom Sadu 2007. godine. Oblasti kojima se bavi uključuju teme roda, religije, ljudskih prava, politike, i izgradnje mira, sa višegodišnjim iskustvom djelovanja u vladinom i nevladinom sektoru i akademskoj zajednici. Od 2011-2019 je radila kao predavačica i istraživačica na Harvard Univerzitetu i Stanford Univerzitetu u Americi, a prije toga je šest godina vodila program Religijskih studija na Univerzitetu u Sarajevu. Direktorica je TPO Fondacije Sarajevo, koja se bavi pitanjima obrazovanja, interkulturnog dijaloga i izgradnje mira, i osnaživanja mladih i žena za liderstvo. Gostujuća je profesorica na Univerzitetu Roehampton u Londonu i predaje na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zenici. Objavila je više knjiga i akademskih radova: LINK: https://www.researchgate.net/profile/Zilka-Spahic-Siljak
Dr. sc. Jadranka s. Rebeka Anić
direktorica FER škole Dr. sc. Jadranka s. Rebeka Anić je školska sestra franjevka, znanstvena savjetnica u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Split. Diplomirala je i magistrirala u na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, doktorirala na Katoličko-teološkom fakultetu Sveučilišta u Beču. Kao vanjska suradnica predavala je na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru, u Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije (CIPS) Univerziteta u Sarajevu, na Katoličkom teološkom fakultetu u Splitu te na Teološkom fakultetu Matija Vlačić Ilirik u Zagrebu. Bila je članica upravnog odbora Europskog društva žena u teološkom istraživanju (ESWTR) te predsjednica i dopredsjednica Hrvatske sekcije ESWTR-a. Herbert Haaag Stiftung für Freiheit in der Kirche iz Švicarske dodijelio joj je 2017. nagradu za istraživanja rodnih teorija i anti-rodnog pokreta. Glavna područja njezinog istraživanja su teološka antropologija pod rodnim vidom, anti-rodni pokret, nasilje nad ženama, ulogu religije u životu beskućnika i starijih osoba. Listu objavljenih radova vidite ovdje.
Ajla Demiragić
Ajla Demiragić (rođena 1976. godine u Mostaru) diplomirala, magistrirala i doktorirala je na Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. U zvanju vanredne profesorice zaposlena je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Na Odsjeku za komparativnu književnost i informacijske nauke predaje predmete iz oblasti teorije književnosti, te feminisitičkih i rodnih studija. Pored angažmana na matičnom fakultetu, radila je i kao suradnica na Interdisciplinarnim postdiplomskim rodnim studijama Univerziteta u Sarajevu. Objavila je knjigu Ratni kontranarativi bosanskohercegovačkih spisateljica (Zagreb: Institut za etnologiju i folkloritisiku, 2018.), preko dvadeset naučnih i stručnih radova. Njeni znanstveni interesi usmjereni su prevashodno na feminističke teorije, ginokritiku, teorije pripovijedanja, te književnoteorijska i kulturološka istraživanja književnosti.
Jasmina Husanović
Prof. dr. Jasmina Husanović predaje na studijama kulturologije i roda na Univerzitetu u Tuzli. Njeni istraživački interesi su u polju kulturne i političke teorije i prakse sa akcentom na politiku svjedočenja, jednakosti i solidarnosti, kulturu traume, te emancipativnu politiku sa fokusom na presjecišta kulturne produkcije i proizvodnje znanja, kritičkih pedagogija i društvenog aktivizma. Aktivna je u brojnim obrazovnim, izdavačkim i građanskim inicijativama i platformama u regionalnom i međunarodnom kontekstu koje se bave problemima pamćenja, traume, nasilja, jednakosti, solidarnosti i društvene pravde. Jedna od njenih recentnih publikacija je autorska naučna monografija „Culture, Community and Activism in Bosnia and Herzegovina“ (2020), te zbornik naučnih radova „Izazovi integriranja rodne ravnopravnosti u univerzitetskoj zajednici: Protiv rodno zasnovanog nasilja“ (2022) čija je kourednica.
Adriana Zaharijević
Viša je naučna saradnica Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu. Diplomirala je filozofiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a sve ostale nivoe studija završila je na Fakultetu političkih nauka, spajajući političku filozofiju sa feminističkom teorijom i društvenom istorijom. Od 2003. je članica Udruženja književnih prevodilaca Srbije. Objavljuje na srpskom i engleskom jeziku, a tekstovi su joj prevedeni i na brojne evropske jezike. Autorka je knjiga Postajanje ženom (RŽF 2010), Ko je pojedinac? Genealoško propitivanje ideje građanina (Karpos 2014, 2019) i Život tela. Politička filozofija Džudit Batler (Akademska knjiga 2020), za koju je dobila nagradu „Anđelka Milić“.
Ana Marija Raffai
Ana Marija Raffai (1959.) je mirovna aktivistica, katolička teologinja i profesorica francuskog i njemačkog jezika. 1991. diplomirala teologiju radom o feminističkoj teologinji Katarine Halkes. Kao feministička teologinja surađuje s organizacijama koje se zalažu za ženska ljudska prava. 2016. doktorirala na temi nenasilja u teologiji oslobođenja Dorothee Soelle. Od 1996. trenerice za nenasilno djelovanje u udruzi RAND. Članica savjeta Ekumenske inicijative žena. Članica hrvatskog ogranka društva ESWTR. Koordinira inicijativu Vjernici za mir koja je od 2006. organizirala četiri regionalne konferencije „Gradeći mir, slavimo Boga“. Od 2019. surađuje na razvoju ustanove Politike nenasilja. S Ottom Raffai redovito piše u kolumni „Revolucija nježnosti“ na portalu autograf.hr s ciljem populariziranja nenasilnog djelovanja. Izdala nekoliko priručnika i više članaka s područja svog interesa na hrvatskom, njemačkom i francuskom jeziku. Zajedno sa suprugom dobitnica je mirovnog priznanja Međunarodnog pokreta pomirenja 2003. i Nagrade za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava Kruno Sukić 2012. Majka troje djece.
Amina Selimović
Zaposlena je kao vanredna profesorica i doktorska istraživačica na Teološkom fakultetu Univerziteta u Oslu. Područje istraživanja su islamski feminizam i savremena islamska misao. Predaje, između ostalog, islam i rod, islamsku etiku, islam u Evropi, međureligijski dijalog i međureligijsku tologiju. Osim akademske zajednice, aktivna je u politici i volontiranju, te doprinosi javnoj raspravi kao autorica i predavačica.
izv.prof.dr. Anja Zalta
Anja Zalta je izvanredna profesorica za sociologiju religije na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, Slovenija, i autorica mnogih članaka o vjerskim tradicijama i identitetima, islamu u Sloveniji i u Europi, međureligijskom i međukulturnom dijalogu, azijskih vjerskih paradigma i ulogu monoteističkih religija u europskoj kulturnoj i vjerskoj povijesti. 2013. godine, kao izvršiteljica međunarodnog projekta na Sveučilištu u Istanbulu, proučavala je prava vjerskih manjina, posebno u provinciji Tur Abdin na tursko-sirijskoj granici. Na Institutu Nan Tien u Wollongongu u Australiji, između 2014. i 2015., analizirala je ulogu društveno angažiranog budizma i vodila platformu za međureligijski dijalog. Članica je uprave Slovenskog sociološkog društva, te članica uredništva Družboslovnih razprava i Poligrafa. Također je suurednica monografije Žene protiv ratnog sustava (Lit Verlag, Zurich 2017.).
Julijana Mladenovska-Tešija
Filozofkinja je i teologinja, Makedonka-Hrvatica, živi i radi u Osijeku od 2005. godine, u završnoj fazi pisanja doktorata iz područja filozofije, religije i mira na Sveučilištu Utrecht, Nizozemska. Za svoje doktorsko istraživanje dobitnica je prestižne školarine američke zaklade IPRAF za 2019.-2020. godinu. Diplomirala filozofiju na Sveučilištu u Skopju, magistrirala teologiju na Visokom evanđeoskom teološkom učilištu u Osijeku, specijalizirala ljudska prava i razrješenje sukoba na Sveučilištu u Oslo i Nansen akademiji Lillehammer, Noverška i odnose s javnošću na Londonskoj školi za odnose s javnošću. Od 2007. godine do danas, predavačica na Visokom evanđeoskom teološkom učilištu za filozofijska područja i voditeljica EU projekata u kojima usko surađuje s civilnim društvom i vjerskim zajednicama. Članica je više organizacija, a od 2021. Odbora za ljudska i manjinska prava Grada Osijeka. Autorica je više stručnih radova. Područja užeg interesa: vjera, ljudska i manjinska prava, rodna ravnopravnost, nenasilje, aktivizam.
Melika Šahinović
Magistrica je međunarodnih i javnih odnosa, istraživačica, autorica i ko-autorica nekoliko publikacija o obrazovanju, rodnoj ravnopravnosti i promociji mira u pedagoškom pristupu. Njeno radno iskustvo se veže za civilni sektor u kojem je aktivna preko petnaest godina. Oblasti djelovanja i interesovanja su ljudska prava, međunarodno pravo, rodna ravnopravnost i političko osnaživanje mladih. Poseban značaj pridaje spajanju formalnog i neformalno obrazovanja te je certificirana TOT trenerica od strane SAPERE Instituta UK za progrm P4C – filozofiju za djecu za države Zapadnog Balkana. Trenutno radi kao projektna menadžerica i vodi EU IPA projekte u BiH i regiji.
Merima Jašarević
Vanredna je profesorica iz oblasti sociologije na Nastavničkom fakultetu, Odsjeku sociologija Univerziteta „Džemal Bijedić“u Mostaru. Doktorirala je na temi sociološkog poimanja novih tendencija u umjetnosti u Bosni i Hercegovini druge polovine 20.stoljeća na Univerzitetu u Sarajevu. Samostalna predavačica je na nekoliko predmeta: Sociologija kulture i umjetnosti, Sociologija naselja, Sociologija braka i spolnosti, Kulturalne teorije i Sociološke teorije. Od 2014.-2020. je bila voditeljica Odsjeka sociologija pri Nastavničkom fakultetu u Mostaru te je bila i koordinatorica nekoliko naučno-istraživačkih projekata. Koautorica je knjige Kultura i mladi (2018.). Glavna je urednica Educe-časopisa za obrazovanje nauku i kulturu, a uz je objavila destine naučnih radova sa fokusom na masovne medije, kulturu i obrazovanje. Istražuje i prati femisističke koncepte i aktivnosti u javnom diskursu u BiH.
Milena Karapetrović
Milena Karapetrović je profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, gdje je i odbranila doktorat iz oblasti filozofije 2009. godine. Predavačica je na kursevima: Ontologija; Pragmatistička filozofija; Feministička filozofija; Demokratija i ljudska prava; Filozofija roda i mediji; Rod, identitet i razvoj. Uz brojne naučne i stručne radove, objavila je i knjige: Filozofkinje (2020), Filozofija u digitalno doba (2020), U lavirintiima bića (2014), Čežnja za Evropom. Filozofske osnove ideje Evrope i evropskog identitet (2010) i Ona ima ime. O filozofiji i feminizmu (2007). Članica je Međunarodnog udruženja žena u filozofiji i učestvovovala je na edukacijama i naučnim konferencijama u BiH i inostranstvu. Od 2020. godine rukovodi Institutom za humanističke i društvene nauke Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci.
Suzana Vrhovski Peran
Suzana Vrhovski Peran je docentica na Odjelu za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. Područja njezina znanstvenog istraživanja su obitelj i mediji, vjerodostostojnost medija, prikaz žena u medijima, vjerske teme u medijima, odnos Crkve i medija, medijska pismenost. Predavačica je medijske skupine predmeta na različitim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Urednica je i autorica više knjiga te autorica brojnih znanstvenih radova. Dugogodišnja je novinarka i urednica. Predsjednica je Hrvatskoga društva katoličkih novinara.
Zlatiborka Popov – Momčinović
Zlatiborka Popov – Momčinović (1975) je vanredna profesorica političkih nauka na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu. Doktorirala je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu s tezom Ženski pokret u postdejtonskoj BiH: dometi, inicijative, i kontroverze. Fokus njenih istraživanja je na ženskom pokretu i aktivizmu, politikama urodnjavanja, izgradnji mira i pomirenja posebno s rodnog i religijskog aspekta. Objavila je više od 80 naučnih radova kao i monografije: Religijska tolerancija u BiH (u koatorstvu), Ženski pokret u Bosni i Hercegovini: Artikulacija jedne kontrakulture, i Žene i procesi pomirenja u Bosni i Hercegovini: Izazov rodnim uloga, usta(nov)ljenim narativima i performativnim praksama s osvrtom na religiju. Od 2012 do danas učestvuje u istraživačkom projektu Centra za emprijska istraživanja religije iz Novog Sada i Univerziteta u Edinburgu Religion and Ethics in War and Peace. Članica je odbora za političke nauke pri Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Govori engleski i nemački, a služi se i francuskim jezikom.
Zorana Antonijević
Doktorirala je rodne studije na Univerzitetu u Novom Sadu u oblasti urodnjavanja politika podrške porodici u kontekstu evropskih integracija u Srbiji. Od 2009 do 2021 radila je kao savetnica za rodnu ravnopravnost u Misiji OEBS od 2009 godine. Pre toga radila je kao savetnica za rodnu ravnopravnost različitih međunarodnih i organizacija civilnog društva kao i u javnoj upravi. Bila je prva savetnica za rodnu ravnopravnost u pokrajinskoj vladi i osnivačica i prva direktorka Zavoda za ravnopravnost polova, vlade Vojvodine. Uredila je nekoliko publikacija u oblasti rodne ravnopravnosti u sektoru bezbednosti, rodno odgovornog budžetiranja i urodnjavanja. Od 2017. godine gostujuća je predavačica na Fakultetu političkih nauka u Beogradu na predmetu Rod i bezbednost u okviru Master programa Međunarodna bezbednost. Oblasti njenog istraživanja su institutucionalizacija feminističkih teorija i praksi, javne politike u oblasti staranja i bezbednosti, kao i teorijske i praktične posledice urodnjavanja javnih politika u Srbiji i regionu.
Irena Sever Globan
Irena Sever Globan izvanredna je profesorica na Odjelu za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu gdje predaje predmete iz područja interpersonalne komunikacije, filmske umjetnosti, medijskih teorija i međunarodne komunikacije. Diplomirala je teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, te diplomirala i doktorirala komunikologiju na Papinskom sveučilištu Salesiana u Rimu. Predavala je na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, na Fakultetu hrvatskih studSveučilišta u Zagrebu, na Odjelu za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku i na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove Sveučilišta u Zagrebu. Teme njenog znanstvenog interesa tiču se rodne reprezentacije u medijima, odnosa religije i kulture, te filmske umjetnosti. Članica je Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK), Centra za nenasilnu komunikaciju Hrvatska (CZNK) i potpredsjednica je Hrvatske sekcije Europskog društva žena u teološkom istraživanju (ESWTR-CS).
Aneta Jovkovska
Aneta Jovkovska je znanstvenica koja se bavi suvremenim temama koje uključuju obrazovanje, religiju, duhovnost, međureligijski dijalog, ljudska prava i izgradnju mira s više od deset godina iskustva u akademskoj nastavi i radu u nevladinim sektorima. Članica je Alumni Asocijacije i radi kao docentica na Pravoslavnom teološkom fakultetu u Skoplju, Republika Sjeverna Makedonija, gdje predaje kurseve: Kršćanska pedagogija, Metodika religijskog obrazovanja i Povijest religija. Objavila je brojne članke na engleskom i makedonskom jeziku.
Ksenija Magda
Ksenija Magda je izvanredna profesorica biblijske teologije na Sveučilišnom centru za protestantsku teologiju „Matija Vlačić Ilirik“ Sveučilišta u Zagrebu. Studij teologije završila je na Visokom teološkom učilištu u Osijeku, a doktorirala je u Londonu na Brunel University (London School of Theology). U svom akademskom istraživanju bavi egzegezom Novoga zavjeta, između ostaloga i s naglaskom na kontekstualnom i ženskom čitanju biblije. Problematikom žena u crkvi i društvu počela se baviti 1994. godine najprije unutar crkve. Otad je surađivala u više domaćih međunarodnih radnih skupina i komisija koje se bave ženskom problematikom u društvu i crkvi. Od 2015.-2020. obnašala dužnost predsjednice ženske organizacije Svjetskog baptističkog saveza sa sjedištem u Washingtonu. Trenutno je predsjednica Hrvatske sekcije Europskog društva žena u teološkom istraživanju (ESWTR-CS). Popis važnijih radova dostupan je na njenom CROSBI profilu https://www.bib.irb.hr/profile/25143 .
Lana Bobić
Teologinja, feministkinja i aktivistkinja rođena u Zagrebu 1985. Završila je klasičnu gimnaziju, dodiplomski i diplomski studij teologije na Sveučilišnom centru za protestanstku teologiju “Matija Vlačić Ilirik” Sveuči-lišta u Zagrebu i Mirovne studije Centra za mirovne studije. Istražuje problematiku strukturalnog nasilja, rodno uvjetovanog nasilja, odnosa dominacije i subordinacije, uloge i položaja žena u Crkvi. Područje nje-nog akademskog interesa je feministička teologija, odnosno feministička kritička teorija u religiji. 2012. godine počinje raditi kao vanjska suradnica na FacetoFace kampanji Autonomne ženske kuće Zagreb (AŽKZ), a od 2015. do srpnja 2017. kontinuirano radi za AŽKZ. Od kraja 2016. vodi inicijativu U dobroj vjeri, a od 2018. je izvršna direktorica udruge U DOBROJ VJERI. Članica je Povjerenstva za ravnopravnost spo-lova Grada Zagreba. Kolumnistica je portala Lupiga i komentatorica Petog dana na Hrvatskoj radioteleviziji. Kao aktivistkinja već godinama zagovara ljudska prava i rodnu ravnopravnost, surađuje s nizom feministi-čkih organizacija i inicijativa, sudjeluje u organizaciji prosvjeda, kampanja, akcija, performansa vezanih uz pitanja rodno uvjetovanog nasilja i rodne ravnopravnosti. Često sudjeluje međunarodnim i domaćim do-gađanjima vezanim uz teme ljudskih prava, borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja, rodne ravnopravno-sti, mirovnog rada, dijaloga između sekularnog i religijskog. Povremeno drži radionice i predavanja na temu rodno uvjetovanog nasilja i rodne ravnopravnosti.
Sabiha Husić
Dr.sci. Sabiha Husić je psihoterapeutkinja i graditeljica međureligijskog mira te direktorica NVO “Medica” Zenica u Bosni i Hercegovini (BiH). Husić je 2019. godine stekla zvanje doktorica nauka – oblast rodnih studija pri Centru za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu. Njen doktorski rad bio je na temu “Kritika i transformacija modela društvene podrške za preživjele seksualnog nasilja u ratu u Bosni i Hercegovini: Feminističke i kulturološke perspektive”. Svoje stručno usavršavanje sticala je kroz Specijalistički studiji za međunarodnu edukaciju, Brattleboro-Vermont u SAD koji je završila 2003. godine. Dobitnica je više priznanja za svoj rad, među kojima i: „Nagrada mirotvorke“ Joan B. Kroc Institute for Peace & Justice – University of San Diego, USA (2013. godine); Nagrada “Žena svijeta” za izuzetno vodstvo i nepokolebljivu posvećenost u pomaganju ženama i djeci preživjelima ratnog i postratnog nasilja u BiH.
Anita Dremel
Anita Dremel diplomirala je sociologiju i engleski jezik i književnost (2006) i japanologiju (2007) te doktorirala iz područja društvenih znanosti polje sociologija (2014) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Trenutno je izvanredna profesorica i pročelnica na Odsjeku za sociologiju, Filozofski fakultet Osijek, gdje je nositeljica osam kolegija. Predsjednica je sveučilišnog Povjerenstva za rodnu ravnopravnost. Radi na znanstvenim projektima i objavljuje znanstvene radove u Hrvatskoj i inozemstvu ( popis radova:
CRORIS https://www.croris.hr/osobe/profil/32831 i Google Scholar https://scholar.google.hr/citations?user=XV1uYigAAAAJ&hl=hr ).
Članica je programskog odbora međunarodnih znanstvenih konferencija. Aktivno sudjeluje u radu Centra za ženske studije u Zagrebu. Glavna je odgovorna urednica Revije za sociologiju. Istraživački interesi pripadaju joj područjima sociološke teorije te posebnih sociologija kulture, roda i umjetnosti.
Inga Tomić-Koludrović
Prof. dr. sc. Inga Tomić-Koludrović, profesorica i znanstvenica emerita Sveučilišta u Zadru i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, magistrirala je sociologiju kulture na Sveučilištu u Ljubljani, te doktorirala iz područja životnih stilova na Sveučilištu u Zagrebu. Njezini istraživački interesi i publikacije usmjereni su na rod, žene, nejednakosti, mlade i modernizaciju. Objavila je 8 knjiga i više od 70 znanstvenih i stručnih radova. Predavala je na diplomskoj, magistarskoj i doktorskoj razini na studijima Università degli Studi di Bologna, Università degli Studi di Teramo, Karl-Franzens Universität Graz, Sveučilišta u Zagrebu te Sveučilišta u Zadru i Università degli Studi di Teramo. Dobila je priznanja i nagrade za akademsku izvrsnost, među kojima i godišnju državnu nagradu za knjigu Pomak prema modernosti: žene u Hrvatskoj u razdoblju „zrele“ tranzicije (2016.) te priznanje Rudi Supek Hrvatskog sociološkog društva za iznimno značajna postignuća, uspjehe i zasluge za razvoj sociologije (2019.) Vodila je nacionalne sekcije više međunarodnih znanstvenih projekata (US Aid, EU FP5, Švicarska zaklada za znanost – SNSF, EU Horizon 2020). Znanstveno se usavršavala kao stipendistica Fulbrightova programa na prestižnim američkim sveučilištima (Massachusetts Institute of Technology i Boston College, (2003-2004), te na Karl-Franzens Universität u Grazu (2012., 2020-2021).
Poveznica na mrežnu adresu osobnog profila na Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CRORIS): https://www.croris.hr/osobe/profil/6505